Udruga Ruka sudjelovala je na 60. Tematskoj sjednici Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu održanoj 10. veljače 2020. godine. koju je organizirala doc. dr. sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović – “Odrastanje u digitalnom dobu: Djeca i odrasli pred novim izazovima”.
Na sjednici, Udruga Ruka kroz inicijativu “I ja sam roditelj”, naglasila je da smo mi svi zajedno roditelji – cijelo društvo, a veliki je problem i opasnost kada je i sam internet “roditelji koji odgaja”, jer realno danas su mnoga djeca veliki dio slobodnog vremena na internetu.
Svi smo svjesni problema predatora koji mame djecu u cilju spolnog iskorištavanja i zlostavljanja djece. U cilju smanjenja pedofila na internetu Udruga RUKA dala je svim pristanima prijedlog formiranja vladine organizacije za lov na pedofile u sinergiji s Policijom, Državnim odvjetništvom i sudovima kako bi se brzo i efikasno procesirali počinitelji te pravedno kaznili. Time bi se uvelike smanjio broj žrtva pedofilije na internetu.
Naglasili smo da smo u nekoliko navrata dobili povratnu informaciju kako Red Button, za anonimno prijavljivanje sumnje, ne funkcionira adekvatno. Za sprječavanje zlostavljanje djece ne bi smjelo manjkati financijskih sredstva i nužno je da oni koji žele prijaviti sumnju uvijek moraju imati mogućnost online anonimne prijave.
Udruga je naglasila i veliki problem korištenja krive terminologije kada se u medijima govori o “pedofilskom sadržaju”, potičemo i institucije, stručnjake i medije da ne koriste krivi termin “dječja pornografija”.
Udruga Ruka predložila je svim prisutnima zajednički rad na projektu kreiranja kratkih video klipova u cilju edukacije djece na internetu te podsjetila sve pristane na španjolski film, gdje se dvoje mladih tinejdžera dopisuje i dogovora za sastanak na koji dolaze dva pedofila. Neka nam je svima cilj zaštita djece, a edukacija je najbolja prevencija.
Ukazali smo da je manjkavo samo pozivati na potrebe zaštite djece, i da je nužno pokazati svojim djelima da su na ona zaista i važna! Udruga se mnogo zahvaljujemo na pozivu, a u konačnici nadamo se da je svima nama cilj dobrobit djece u Hrvatskoj.
“Sjednicom se željelo skrenuti pozornost na važnost doprinosa svih političko-društvenih aktera u boljoj zaštiti djece u virtualnom svijetu. Na sjednici su sudjelovali predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva pravosuđa, te predstavnici relevantnih udruga civilnog društva. Prije rasprave učenice zagrebačke XV. gimnazije Patricija Čeović i Dorotea Igrec sudionicima sjednice iznijele su razmišljanja mladih o društvenim mrežama, te su se osvrnule na izazove s kojima se mladi na njima suočavaju.
U svom govoru Patricija Čeović je istaknula kako su se već u osnovnoj školi njezini vršnjaci aktivno koristili jednom društvenom mrežom, koja bi služila isključivo anonimnom postavljanju pitanja i odgovaranju na njih.
“Nesmetano i normalno bilo nam je s 13 i 14 godina ocjenjivati tuđe izglede, osobnosti i slično, i to u potpunosti javno, da su svi to mnogi vidjeti, iako ni sami nismo znali tko nam je postavljao pitanja. Među mnoštvo tih pitanja pojavili su se i zlonamjerni komentari”, prisjetila se početka uporabe društvenih mreža 17-godišnja Patricija.
Naglasila je da je jedna najopasnijih karakteristika interneta ta da je sadržaj na njemu trajan te mnogi mladi ljudi imaju ozbiljne strahove da će jednog dana njihov poslodavac pretražiti njihovo ime i pronaći godinama stare komentare, pa te optužbe mogu utjecati na dobivanje posla. Smatra kako je jedan od osnovnih problema taj da na internetu nije moguće znati je li neka informacija istinita ili nije. Kako je rekla, dovoljna je jedna kriva optužba ili negativan komentar da bi započeo skandal.
Dorotea Igrec je istaknula to da su razvoj tehnologije i doseg društvenih mreža doveli do toga da nasilnik ima pristup žrtvi 24 sata. Uvjerena je da je problem nasilja na internetu kompleksan, ali ne vjeruje da je nerješiv.
Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat-Dragičević je istaknula kako su nove tehnologije izmijenile okruženje u kojem djeca odrastaju, uče, provode slobodno vrijeme te ostvaruju društvene veze. Dodala je da nove tehnologije pružaju velike mogućnosti, ali pitanje je znaju li se te mogućnosti prepoznati i iskoristiti za dobrobit djece.
“Zadatak odraslih je naučiti dijete medijskoj pismenosti. Ta pismenost mora se učiti u obitelji, ali i nastaviti s njezinim podučavanjem u predškolskim ustanovama te kasnije u ustanovama odgoja i obrazovanja. Medijskoj pismenosti treba posvetiti posebnu pozornost jer je najveća kompetencija 21. stoljeća”, rekla je Pirnat-Dragičević.
Spomenula je stajalište europskih pravobranitelja za djecu okupljenih u organizaciji ENOC o pravima djece u digitalnom okruženju, gdje se ističe da je digitalno okruženje od presudne važnosti za ostvarivanje dječjih prava i da svako dijete ima pravo na pristup digitalnom svijetu i na to da u digitalnom svijetu uči, napreduje te pri tom bude zaštićeno na najbolji mogući način. S tim ciljem europski pravobranitelji za djecu zahtijevaju od svojih vlada te svih nacionalnih regionalnih, međunarodnih tijela i organizacija da ulože dodatne napore u ostvarivanju dječjih prava u digitalnom svijetu.
“Kako bi se poboljšala prava djece u digitalnom okruženju potrebno je osigurati određene mjere i aktivnosti koje se odnose na poticanje istraživanja kako bi se proširila baza znanja o interakciji djece i digitalne tehnologije, razviti strategiju podrške roditeljima za roditeljstvo u digitalnom svijetu, osigurati sustavno podučavanje djece primjereno njihovoj dobi o sigurnom korištenju digitalne tehnologije, osigurati objektivno informiranje javnosti o zdravstvenim rizicima za djecu i o dobrobiti djece u korištenju digitalne tehnologije. Također je potrebno integrirati medijsku i digitalnu pismenost u obrazovne programe, obvezati poslovni sektor na zaštitu djece kao korisnika u digitalnom okruženju te omogućiti jednostavnije mehanizme za podnošenje pritužbi i dobivanja pravne zaštite u slučaju povrede prava djeteta u digitalnom okruženju“, zaključila je Pirnat-Dragičević.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić je spomenula da se njezin Ured susreće s nasilničkim ponašanjem na društvenim mrežama i internetu kad se radi o govoru mržnje, neprimjerenom izričaju te govoru mržnje koji ima rodni aspekt ili se radi o homofobnom aspektu prema spolnim i rodnim manjinama
Naglasila je da su djeca i odrasli često izloženi neprikladnim seksističkim sadržajima.
“Na društvenim mrežama koje nisu regulirane na zadovoljavajući način seksizam se promovira dijeljenjem sadržaja, komentarima onih koji su zaštićeni anonimnošću ili izmišljenim profilima“, rekla je Ljubičić. Ukazala je na važnost educiranja mladih ljudi o opasnostima društvenih mreža i rizicima objavljivanja privatnih fotografija.
“Kroz odgojno-obrazovni sustav treba poticati mlade na kritičko promišljanje. Preporuka i moga Ureda je da medijska pismenost bude kroz cijeli sustav obrazovanja, stroža primjena sankcija za prekršitelje zakonskih odredbi, te je potrebna jedna cjelovita medijska politika koja se započela izrađivati 2012. godine, ali je to zaustavljeno“, istaknula je Ljubičić.” – Ivana Vranješ.
*Izvor: APSYRTIDES.info
